Dječji tjedan – je tradicionalna godišnja akcija i aktivnost posvećena djeci koja se obilježava od 1953. godine, a ove godine održavao se u razdoblju od 02. do 08. listopada.
I u Općini Zlatar Bistrica odvijale su se aktivnosti posvećene djeci. Kao što je već objavljivano, općinska načelnica Vesna Mikulec posjetila je prvašiće u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica i razveselila ih prigodnim poklonima te je u razgovoru s učenicima dotakla glavnu temu ovogodišnjeg Dječjeg tjedna.
Mališani iz Dječjeg vrtića ZLATNI DANI svojim posjetom unijeli su pjesmu i smijeh u Ured Načelnice pričajući na njima svojstven način kakve su aktivnosti provodili vezano uz VJEŠTINE kroz igraonice i radionice.
Na kraju Dječjeg tjedna u Domu kulture u Zlatar Bistrici održana je svečana dodjela novčanih pomoći za novorođene Zlatarbistričanke i Zlatarbistričance. Njih čak 19 sa svojim roditeljima popunili su prve redove Doma kulture, a kao i uvijek, i ovaj put dočekala ih je općinska Načelnica sa tradicionalnim igračkama izrađene u Domaćoj radinosti Zvonimira Majdaka iz Konjščine.
Općina je za pomoć novoređenima u ovoj dodjeli izdvojila oko 6.808,80 €.
Kao i svake godine ustanove i organizacije koje rade s djecom posvećuju se aktivnostima i posebnim ciljevima Dječjeg tjedna, a Općina Zlatar Bistrica kao Prijatelj djece rado se uključuje u skladu sa svojim mogućnostima.
CILJEVI DJEČJEG TJEDNA su:
- usmjeriti pozornost najšire javnosti prema ostvarivanju prava, potreba i aktivnosti s djecom i za djecu
- organizirati u tim danima posebne i prigodno odabrane igre, priredbe i stvaralačke aktivnosti djece i za djecu
- pokrenuti nove akcije od šireg značaja za razvoj, odgoj i dobrobit djece
- poticati volonterski društveni i stručni rad odraslih s djecom te aktivnu participaciju djece u aktivnostima lokalne zajednice i šire.
Sukladno Smjernicama svim osnovnim Društvima ”Naša djeca” i Koordinacijskim odborima programa ”Gradovi i općine – prijatelji djece” i ”Županije – prijatelji djece” , pod naslovom LJUBAV DJECI PRIJE SVEGA, tema ovogodišnjeg Dječjeg tjedna je VJEŠTINA.
Europska komisija je 2023. godinu proglasila Europskom godinom vještina. Zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a. Posjedovanje relevantnih vještina pomaže ljudima da se uspješno nose s promjenama na tržištu rada i da se u potpunosti uključe u društvo i demokratske procese. Time će se osigurati da nitko ne bude zapostavljen i da gospodarski oporavak te zelena i digitalna tranzicija budu socijalno pošteni i pravedni. Radna snaga s traženim vještinama pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća. Međutim, trenutačno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37% odraslih redovito pohađa osposobljavanje.
Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. prema kojima bi se najmanje 60% odraslih svake godine trebalo osposobljavati te su već predstavile svoja postignuća. To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78% do 2030. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 2022. predložila da 2023. postane Europska godina vještina kako bi se ojačala konkurentnost, bolje usmjerila ulaganja, surađivalo s poduzećima i uskladile njihove potrebe s težnjama ljudi te privukli talenti na naš kontinent.
Potaknuti tim saznanjima županije, gradovi i općine pozvani su da potaknu i osvijeste već kod djece i mladih koliko je važno od najranije dobi kod djece razvijati različite vještine (na području umjetnosti i društvenih znanosti, prirodnih znanosti, tradicionalnih umijeća, ekologije i održivog razvoja, inovativnosti, empatije i filantropije) te svijest o cjeloživotnom učenju.
Naglasak aktivnosti u Dječjem tjednu ove godine je razvijanje vještina u području STEM-a. STEM je akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering i mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Cilj zajedničke aktivnosti je učenje i razvijanje interesa za znanost, tehnologiju, informatiku, inženjerstvo i matematiku, prirodne znanosti, i to kroz igru i zabavu. STEM predmeti u osnovnim i srednjim školama su: kemija, biologija, fizika, matematika, geografija, informatika, tehnička kultura i priroda.
STEM pristup znači da se dijete potiče na interdisciplinarno učenje odnosno kombinaciju svih područja u rješavanju nekog zadatka. Ovakav pristup bi u vremenu u kojem živimo trebao biti neizostavan dio odgoja djece i mladih. Djecu je važno poticati od najranije dobi na ovaj način razmišljanja koji uključuje: istraživanje, detaljnu analizu, promatranje pojava i prirodnih zakona oko sebe, logičko i kritičko promišljanje, argumentiranu raspravu, učenje kroz metodu „pokušaja i pogreške“, princip „uradi sam“ i kombiniranje znanja koje je dijete u određenoj dobi savladalo. Razvoj STEM vještina je vrlo bitan jer su ova zanimanja prepoznata kao zanimanja budućnosti te su i najmanje pogođena krizama, ali i budućem tržištu rada.
